Crnogorska vina i rakije

Crna Gora poznata je po proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih vina, specifične arome i intezivno tamne boje, sa visokim procentom alkohola koji je između 12-15% i velikom količinom ekstrata, koja su oštra dok su mlada a kasnije vrlo harmonična. Na prvom mjestu se nalazi čuveni vranac, zakonom zaštićeno vino. Od bijelih vina najpoznatije je vino krstač.
 

Crnogorski Krstač - vrhunsko vino
Dominantna sorta grožđa: Krstač
Prateća sorta grožđa: Rkaciteli, Župljanka

Osobine vina: Nacionalno vino, vrhunsko, suvo, bijelo, uravnoteženo na ukusu i mirisu. Svijetlo zlatno žute boje sa zelenkastim odsjajem. Lako, pitko vino, karakterističnog sortnog mirisa. 

Napomene: Krstač je autohtona crnogorska sorta koja se od davnih vremena uzgaja u vinogradima podgoričkog vinogorja. Karakteriše ga veličina zrna i oblik grozda koji podsjeća na krst, po čemu je i dobio ime. Na Ćemovskom polju se uzgaja na mikrolokalitetu "Nikolj Crkva", a svi pokušaji da se prenese u druga svjetska područja su bili bezuspješni. Servira se na temperaturi od 10-12°C. Preporučuje se uz sva predjela od ribe, lagane čorbe, jela na bazi ribe i jaja, kao i uz bijela mesa sa manje začina. Dobro rashlađeno, može se piti i kao aperitiv. 


Crnogorski Krstač - kvalitetno vino
Dominantna sorta grožđa: Krstač
Prateća sorta grožđa: Rkaciteli, Župljanka

Osobine vina: Nacionalno, kvalitetno, suvo, bijelo vino. Uravnoteženo na ukusu i mirisu. Svijeto žute boje. Lako, pitko, karakterističnog vinskog sortnog mirisa, sa nešto manje alkohola i ekstrakta nego vrhunski Krstač. Napomene: Servira se na temperaturi od 10-12°C. Preporučuje se uz lagane čorbe, jela na bazi ribe i jaja, kao i uz ne mnogo začinjena bijela mesa.


”Podgoričko bijelo”
Dominantna sorta grožđa: Nema
Prateća sorta grožđa: Župljanka, Chardonnay, Krstač, Rkaciteli

Osobine vina: Crnogorsko kvalitetno vino, svijetlo žuto zelene boje. Puno na ukusu, harmonično, lagano i veoma pitko. Karakterističnog i prijatnog mirisa. Voćnog i cvijetnog bukea. Napomena: U podgoričkom vinogorju, na Ćemovskom polju, mnoge bijele sorte grožđa postižu vrhunski kvalitet. Odabirom određenih sorti, vodeći vinifikaciju pod strogo kontrolisanim uslovima, stvoreno je vino izuzetnog kvaliteta. Servira se na temperaturi od 10-12°C. Preporučuje se uz sva jela i predjela od ribe, sva jela ne mnogo začinjena od bijelog mesa, a u Crnoj Gori se najviše služi uz kuvanu mladu jagnjetinu i kuvano teleće meso.

Crnogorski Chardonnay
Dominantna sorta grožđa: chardonnay
Prateća sorta grožđa: sauvignon, krstač

Osobine vina: Vrhunsko, bijelo, suvo vino dobre uravnoteženosti kako na mirisu tako i na ukusu. Svijetlo slamnato žute boje, karakterističnog, diskretnog ali jasnog sortnog mirisa. Aromatičnog i mekog ukusa. Napomena: Chardonnay je sorta koja potiče iz Francuske. Gaji se na Ćemovskom polju, na mikrolokalitetu "Milješ", na kamenitom tlu uz rijeku Cijevnu. Grožđe se vinifikuje po postupku za bijela vina, a upotreba selekcionisanih kvasaca i niska temperatura fermentacije (14-17°C), čine da ukus i miris ovog vina ostaje neizmijenjen. Servira se na temperaturi od 8-10°C. Preporučuje se uz sva predjela od ribe, uz plodove mora, rižota i pikantne čorbe.


Crnogorski Sauvignon
Dominantna sorta grožđa: Sauvignon
Prateća sorta grožđa: Chardonnay

Vino: Vrhunsko, bijelo, suvo vino prefinjene aromatičnosti. Slamnato-žute boje sa zelenkastim prelivima. Po bukeu i po ukusu podsjeća na zelenu papriku, zovin cvijet i crnu rotkvu. Napomena: Sauvignon je sorta koja se pokazala izvanrednom u agroekološkom ambijentu Ćemovskog polja, u podgoričkom vinogorju u Crnoj Gori. Na šljunkovitom terenu u priobalju Skadarskog jezera, u okolini naselja Tuzi, ova sorta je dala vrhunski kvalitet. Proces vinifikacije se obavlja pod strogo kontrolisanim uslovima, a odležavanje na niskim temperaturama (8 -10°C), daje vino vrhunskog kvaliteta. Servira se na temperaturi od 10-12°C. Preporučuje se uz škampe, rakove i jastoge, uz sva sočna jela od ribe, uz rižota sa aromatičnim travama, kao i uz pileće meso spremljeno u pikantnim sosovima.


Crnogorski Val - vrhunsko vino
Dominantna sorta grožđa:
Prateća sorta grožđa:

Osobine vina: Vrhunsko pjenušavo bijelo vino, proizvedeno klasičnom metodom naknadne fermentacije u flaši. Dobro izbalansirano, harmoničnog ukusa, diskretno zaokruženog mirisa koji potiče od bijelog grožđa autohtonih sorti vinove loze. Vino plijeni igrom perli i lepršavošću. Veoma pitko i na ukusu svježe. Napomene: Crnogorski Val proizvodi se u dvije kategorije: kao ekstra-suvo i kao polu-suvo pjenušavo vino. Servira se na temperaturi od 6 - 8°C. Ekstra-suvo se preporučuje kao aperitiv jer sadrži manju količinu neprevrelog šećera, dok se polu-suvo preporučuje na kraju obroka uz neki dobar kolač ili tvrdi sir. Naravno, pjenušavo vino ili ‘šampanjac’ kako ga najčešće zovu, je vino radosti koje se može piti tokom cijelog obroka u svečanim prilikama.


Crnogorski Vranac
Dominantna sorta grožđa: Vranac
Prateća sorta grožđa: Kratošija i Cabernet sauvignon.

Osobine vina: Vrhunsko crno vino, intenzivne crveno rubin boje na nijansama ljubičastog. Ukus je pun, karakterističan i lagano taninski. Temperamentno vino južnjačkog tipa, sa visokim sadržajem ekstrakta i alkohola. Harmonično. Napomene: Autohtona crnogorska sorta koja se vijekovima gajila u Crnoj Gori u Crmnici, području koje se prostire od Skadarskog jezera, prema Jadranskom moru, na nadmorskoj visini do 500 metara. Danas je Vranac vodeća sorta u podgoričkom vinogorju i tu daje vrhunski kvalitet sa veoma skladnim odnosom šećera i kisjelina. Još 1991. godine grupa eksperata milanskog nedjeljnika "Il mondo" je vino Vranac svrstala među 100 najboljih crnih vina Evrope. Servira se na temperaturi od 16-18°C. Preporučuje se uz njegušku pršutu, sva crvena mesa, divljač, jako začinjena jela i uz masne sireve. U Crnoj Gori se vino Vranac pije i uz jela od kvalitetne ribe.


Crnogorski Vranac - kvalitetno vino
Dominantna sorta grožđa: Vranac
Prateća sorta grožđa: Kratošija i Cabernet sauvignon.

Osobine vina: Kvalitetno crno vino, intenzivne crveno-rubin boje. Ukus je pun, karakterističan i lagano taninski. Harmonično, temperamentno vino sa nešto nižim sadržajem alkohola i ekstrakta u odnosu na vrhunski Vranac. Napomene: Autohtona crnogorska sorta koja se vijekovima gajila u Crnoj Gori u Crmnici, području koje se prostire od Skadarskog jezera, prema Jadranskom moru, na nadmorskoj visini do 500 metara. Danas je Vranac vodeća sorta u podgoričkom vinogorju, gdje daje vrhunski kvalitet, sa skladnim odnosom šećera i kisjelina. Servira se na temperaturi od 16-18°C. Preporučuje se uz lagano dimljena mesa, divljač, jaka začinjena jela sa crvenim mesom, uz jela sa roštilja. U Crnoj Gori se, što drugdje obično nije slučaj, vino Vranac pije i uz jela od ribe.


Vranac Pro Corde
Dominantna sorta grožđa: Vranac
Prateća sorta grožđa: Kratošija i Cabernet sauvignon.

Osobine vina: Crnogorsko vrhunsko vino tamne crvene boje, puno ekstraktivno. Ukus jače taninski, ali harmoničan, tipično vinski, lako travnat sa primjesama šumskog voća. Napomene: Posebnim tehnološkim postupkom je povećana koncentracija proantocijanidola koji su prirodni sastojci grožđa, a koji imaju moć da vezujući slobodne radikale, blagotvorno djeluju na čovjekov organizam. Ovim povodom valja podsjetiti na ono što od 1991. zovu ”francuskim paradoksom” – riječ je o narodu koji konzumira puno masnoća životinjskog porijekla i najviše vina u Evropi, a i pritom ima najmanji procenat oboljelih od srca i krvnih sudova na Starom kontinentu. Vranac Pro Corde ima, ne samo prehrambenu nego i farmakološku vrijednost ukoliko je svakodnevno, u umjerenim količinama, sastavni dio obroka. Servira se na temperaturi od 17 - 19°C. Preporučuje se uz sva jela od crvenog mesa, jače začinjena i masnija, uz svu divljač, uz pršutu, kao i sve masne sireve jače izraženog mirisa, poput crnogorskog sira ”iz ulja”.


Vranac - specijalne rezerve
Dominantna sorta grožđa: Vranac
Prateća sorta grožđa: Kratošija i Cabernet sauvignon

Osobine vina: Crnogorsko vrhunsko, suvo, crno vino, tamnocrvene boje sa ljubičastim nijansama. Ekstraktivno, na ukusu puno, blago taninsko. Miris vinski sa jedva primjetnom primjesom na šumsko voće. Napomene: Iz posebno dobrih godina, odvaja se jedna manja količina vina, koja se čuva na tamnom mjestu na stalnoj temperaturi od 15°C, gdje ovo vino odležava i stari u sudovima. Puni se u boce i u njima odležava još najmanje godinu dana, pa se tek onda pušta u promet. Servira se na temperaturi od 18 - 20°C. Preporučuje se da se flaša otvori bar pola sata prije upotrebe uz lagano prelivanje u dekantere. Tada do punog izražaja dolaze najbolje osobine ovog vina. Može se koristiti tokom cijelog objeda, ali ga preporučujemo na kraju objeda uz dobre sireve i sve vrste kolača.


Crnogorski Merlot
Dominantna sorta grožđa: Merlot
Prateće sorte grožđa: Vranac

Osobine vina: Vrhunsko crno vino, pune rubin crvene boje, karakterističnog vinskog ukusa, sa mirisom ruže u tragovima. Puno, prefinjeno vino, ukusa blago izraženog na vulkanski kamen. Napomene: Čuvena francuska sorta sačuvala je u podgoričkom vinogorju svoje najbolje karakteristike ali i stekla otmenost i prefinjenost koju donosi sunce, kamen i vinova loza u sudaru mediteranske i kontinentalne klime. Servira se na temperaturi od 16-18°C. Preporučuje se uz sva jela od bijelog i crvenog mesa ne previše začinjena, kao i uz kolače od maka i oraha.


Crnogorski Cabernet
Dominantna sorta grožđa: cabernet sauvignon
Prateća sorta grožđa: vranac, merlot

Osobine vina: Vrhunsko crno vino, čuvene sorte sa izraženim karakteristikama od grožđa sa podgoričkog vinogorja. Snažno vino, lijepe rubin crvene boje sa dovoljno kisjelina. Ima karakterističan pikantni miris na šumsku ljubičicu, harmoničan ukus, sa dosta ekstrakta. Napomene: Sorta koja se vrlo brzo prilagodila uslovima kamenitog Ćemovskog polja. Obilje sunčanih dana, sa prosječnim sijanjem sunca od 8,2 časa, uz navodnjavanje u ljetnjim mjesecima, daje grožđe od koga se proizvodi vino visokog, standardnog kvaliteta. Servira se na temperaturi od 16 - 18°C. Preporučuje se uz jela od crvenog, ne mnogo masnog mesa, uz masniju rječnu ili jezersku ribu, uz bijela mesa, kao i uz sireve manje izraženog mirisa. Prilikom slavlja, ozvaničavanja specijalnih životnih trenutaka, kao aperitiv na svečanim ručkovima, večerama, kao ritual uz jutarnju kaficu, veoma bitnu ulogu u crnogorskom nacionalnom piću zauzima i crnogorska rakija.


Crnogorska lozova rakija
Dominantna sorta grožđa: Vranac
Prateća sorta grožđa: Kratošija

Lozova rakija - Jako alkoholno piće sa 47vol% alkohola, vrlo pitko, harmonično, blago razvijene arome. Napomene: Lozova rakija je tradicionalni crnogorski proizvod, koji se dobija destilacijom ukupnog prevrelog kljuka, bez otakanja vina. Upravo zbog ovakvog načina proizvodnje, ranije, područja koja su bila poznata po dobrim vinima, nisu mogla imati dobru rakiju, jer su pod vinogradima bile male površine. Uvjek je odležavala i starila u staklenim sudovima i zato je bezbojna tečnost. Servira se dobro rashlađena na temperaturi od 4-5°C. Preporučuje se i kao aperitiv i kao digestiv. U oba slučaja, tradicionalno se u Crnoj Gori servira uz suve smokve, suvo grožđe i orahe. Može se koristiti i za spravljanje koktela.
 

Lozova rakija "Kruna"
Dominantna sorta grožđa: Vranac Prateća sorta grožđa: Kratošija Lozova rakija - Bezbojno jako alkoholno piće sa 50vol% alkohola, vrlo pitko, harmonično, punog, toplog ukusa. Miris je vinski, više izražen, sa naknadnim blagim mirisom na kominu. Napomene: "Kruna" je vrhunska rakija koja se proizvodi u bakarnim kazanima manje zapremine, onako kako se vijekovima proizvodila u Crnoj Gori. Kazani se podlažu drvima i starom lozovinom sa Ćemovskog polja. Destilacija teče vrlo sporo uz dobro hlađenje, kako bi se dobio što bolji kvalitet. Odvaja se samo srednja frakcija ("srce") destilata, koja odležava u sudovima od inertnog materijala najmanje 1-2 godine. Posebno je karakteriše nizak sadržaj metil alkohola, jer ga i grožđe Vranac sadrži vrlo malo. Servira se na temperaturi od 5-7°C. Preporučuje se i prije i poslije jela, a može se koristiti i za spravljanje koktela.
 

Crnogorski Prvijenac
Dominantna sorta grožđa: Vranac
Prateća sorta grožđa: Kratošija

Lozova rakija - Bezbojno jako alkoholno piće sa 50vol% alkohola, vrlo pitko, harmonično, blago izraženog, tipično vinskog mirisa. Ukus pun, izdašan. Napomene: U podgoričkom vinogorju od probirne berbe Vranca, nakon alkoholne fermentacije, ukupna količina kljuka se podvrgava destilaciji na bakarnim aparaturama za destilaciju. Najbolji destilati se potom odvajaju i odležavaju najmanje godinu dana u sudovima od inertnih materijala. Servira se na temperaturi od 4-6°C. Preporučuje se kao aperitiv i kao digestiv. Ako se koristi kao aperitiv, obično se služi sa slanim štapićima, slanim krekerom i slanim prženim bademom i kikirikijem. Ako se koristi poslije jela, onda je obično uz suve smokve i orahe. Biotehnički institut u Podgorici proizvodi po specijalnoj recepturi elitnu Insitutovu lozu.